Neurologija je grana medicine koja se bavi proučavanjem bolesti živčanog sustava. Specijalist neurologije je liječnik koji je specijaliziran za procjenu, dijagnosticiranje i liječenje bolesti živčanog sustava.
Živčani sustav dijeli se na dva dijela:
U neurološke bolesti spadaju:
Najčešći simptomi zbog čega su pacijenti upućeni neurologu su glavobolje, mišićna slabost, trnjenje i bol ekstremiteta, vrtoglavica, smetnje pamćenja i ponašanja, tremor, smetnje pokreta, smetnje hoda, gubitak svijesti, smetnje osjeta dodira, mirisa, vida, okusa i drugi.
Ambulanta za glavobolje specijalizirana je neurološka ambulanta za liječenje boli u području glave. Glavobolja je najčešća neurološka bolest te se smatra da 15 – 20 % svih ljudi pati od glavobolje trajno ili povremeno. Zbog brojnih uzroka glavobolje kaže se da je glavobolja simptom od tisuću uzroka.
Širok spektar mogućih uzroka glavobolje otvara veliki prostor različitih metoda liječenja te je potrebno posvetiti vrijeme svakom pacijentu kako bi se razgovorom, neurološkim pregledom i uvidom u trenutne bolesti započelo ciljano liječenje određene vrste glavobolje.
Bol u području glave može zahvaćati cijelu glavu ili pojedini predio glave, može biti pulzirajuća, sijevajuća, pritiskajuća ili žareća, a njezina učestalost i intenzitet može biti iscrpljujući i značajno utjecati na razvoj depresije i anksioznosti.
Samoliječenje glavobolja bez konzultacije stručnjaka može dovesti do ozbiljnih fizičkih i/ili psihičkih posljedica zbog čega sve više u svijetu postoji pozitivan trend otvaranja specijaliziranih ambulanti u kojima se na individualiziran način i suvremenim znanjima otklanja mogućnost prekomjernog uzimanja lijekova i smanjenja kvalitete života.
Danas postoji preko 150 vrsta glavobolja te specijalizirani neurolog razlučuje vrstu glavobolje.
Glavobolje dijelimo na primarne (nisu uzrokovane drugim medicinskim stanjem) i sekundarne (prekomjerno uzimanje lijekova, ozljede glave, bolest krvnih žila mozga, tumor mozga, moždani udar, infekcije, sinusitis, glaukom i ostalo).
Najčešće primarne glavobolje:
Migrena je karakterizirana intenzivnom probadajućom ili pulsirajućom glavoboljom, najčešće lokaliziranom s jedne strane glave i pridruženom mučninom, povraćanjem te pretjeranom osjetljivošću na svjetlost i buku. Može trajati satima ili danima te imati značajan utjecaj na kvalitetu života. U nekim slučajevima mogu prethoditi simptomi poznati kao aura uključujući vidne simptome (svjetlucanje, ispadi u vidnom polju) ili druge neurološke simptome (smetnje govora, trnjenje, slabost dijela tijela i ostalo). Uz medicinsku terapiju i promjenu stila života moguće je znatno poboljšati kvalitetu života bolesnika s migrenom.
Tenzijsku glavobolju karakterizira difuzna, blaga do umjerena bol koja se često opisuje kao krpa oko glave. Liječenje podrazumijeva uzimanje lijekova i/ili promjena životnih navika.
Cluster glavobolja javlja se u vremenskim intervalima i smatra se jedna od najintenzivnijih glavobolja. Često se javlja iznenada noću, zahvaćajući područje oko oka s jedne strane glave. Česti napadaji boli u tipičnim „clusterima“ mogu traju nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, nakon čega uslijedi nestanak glavobolje. Trenutnim terapijskim mogućnostima može se doprinijeti smanjenju učestalosti i intenziteta boli.
Najčešće sekundarne glavobolje:
Trigeminalna neuralgija (TGN) juzrokuje oštre i jake boli u području inervacije trigeminalnog živca – u predjelu čeljusti, lica, čela i očiju, koji traju oko dvije do tri minute, a mogu biti izazvani dodirivanjem točaka na obrazu, npr. pri pranju zuba, brijanju ili žvakanju, brijanju.
Okcipitalna neuralgija je kronična glavobolja koja podrazumijeva pulsirajuću ili probadajuću bol u zatiljnom dijelu glave i u gornjem dijelu vrata, najčešće samo na jednoj strani. Simptomi mogu uključivati i preosjetljivost na svjetlo i bolnu osjetljivost kože.
Temporomandibularne subluksacije ke stanje boli koje je uzrokovano smanejnom sposobnosti zgloba koji povezuje lubanju i donju čeljust. Bol može biti praćena „preskakanjem“ ili „grebanjem“ pri pomicanju donje čeljusti, osjećajem zakočenosti i/ili poteškoćama potpunog otvaranja ustiju.
Kada glavobolja može biti opasna?
Liječenje glavobolja
Ako je glavobolja primarno neurološke prirode liječenje provodi specijalizirani neurolog, te ono ovisi o vrsti glavobolje. Osim lijekova protiv bolova, koriste se specifični lijekovi, kao i sedativi, lijekovi za opuštanje mišića, lijekovi koji smanjuju moždanu oteklinu, antiepileptici, lijekovi koji djeluju na krvni tlak ili različiti lijekovi koji djeluju na moždanu cirkulaciju.
Nerijetko glavobolje mogu biti prolazne i mogu proći i bez specifične terapjie.
Najčešće pomažu pristupačni klasični lijekovi protiv boli, ali i higijena života, psihoterapija i/ili psihofarmaci te fizikalna terapija. U specifičnim slučajevima potrebno je kirurško liječenje od strane otorinolaringologa, specijalista dentalne medicine, neurokirurga, maksilofacijalnog kirurga ili oftalmologa.
Osim klasičnih lijekova neke se glavobolje mogu liječiti i nemedikamentoznim metodama i prirodnom medicinom kao što je masaža, akupunktura, pravilna prehrana, liječenje biljem, hidroterapija i ostalo. Također kod nekih pacijenata pomaže psihoterapija, meditacija i promjena štetnih životnih navika (pušenje, alkohol i drugo)
Preporuča se prije odluke o nemedicinskom liječenju savjetovanje s vašim liječnikom ili neurologom.
Neurološki dijagnostički postupak kojim procjenjujemo stanje perifernog živčanog sustava i mišića, a koji pregled se sastoji od dva dijela: ispitivanja brzine provođenja živaca i ispitivanja mišića na rukama i nogama.
Za ispitivanje živaca koriste se električni impuls na određenim točkama ruku i nogu čime dobijemo vrijednosti brzine kojom taj impuls putuje po živcu što nam govori o stanju živca; iglenom elektromiografijom (stavljanje sterilne iglice u mišiće ruku i nogu ) dobivamo podatke o električnoj aktivnost mišića i živaca, a rezultati nam daju specifične informacije o opsegu ozljede živaca ili mišića.
EMNG je neophodna pretraga u određivanju uzroka nastalih tegoba koje mogu biti posljedica raznih promjena u leđnoj moždini, perifernim živcima, na spojnici perifernog živca i mišića ili u samom mišiću.
EMNG koristimo u mnogim vrlo čestim stanjima poput križobolje, išijasa, bolova u vratu, cervikobrahijalnog sindroma, trnjenja ekstremiteta kod različitih vrsta perifernih oštećenja živaca (neuropatija), (npr. dijabetička neuropatija, kompresivne neuropatije kao npr. sindrom karpalnog tunela), raznih traumatskih oštećenja perifernih živaca, slabosti mišića (miopatija) i dr.
Neurosonološka, dijagnostička metoda kojom se prikazuju karotidne i vertebralne arterije i mjeri protok krvi kroz njih. Pretraga je bezbolna, neinvazivna i idealna za kontinuirano praćenje promjena krvnih žila. Ovom metodom prikazuje se tijek krvne žile, kvaliteta njezine stijenke, brzina i smjer protoka krvi te stupanj začepljenja krvne žile.
Prije pregleda potrebno je osloboditi vrat od predmeta koje otežavaju pristup ciljanim arterijama poput ogrlica ili ovratnika. Pregled se izvodi dok pacijent leži na leđima, postavljajući na vrat sondu koja koristi ultrazvučne valove za prikaz karotidnih i vertebralnih arterija i protoka krvi na monitoru.
Važnost ove pretrage je na vrijeme detektirati i pratiti promjene na krvnim žilama koje mogu uzrokovati moždani udar - drugi uzrok smrtnosti i prvi uzrok invaliditeta u svijetu. Color Doppler Flow Imaging karotidnih i vertebralnih arterija potrebno je učiniti:
Pretragu radi specijalist neurologije koji potom analizira učinjene snimke te ih individualno tumači pacijentu ovisno o postojećim neurološkim tegobama ili potrebi preventivnog djelovanja.
